Naslovnica

Glavni izbornik

Proslava Svete Obitelji 2014.

Ovaj je blagdan Svete Obitelji 28. prosinac 2014. u našoj župi bio posebno sve?an: došao nam je Kardinal Josip Bozani? i predslavio sve?anu svetu misu u 11 sati! U zajednici se uo?i svete mise osjetila pozitivna napetost, užurbanost i iš?ekivanje. Sve je bilo malo druga?ije. ?ak je i snijeg obilno napadao. Mješoviti župni zbor Marijan Mihel?i? uzveli?ao je sva?anost svojim pjevanjam pod vodstvom s. Lucijane Bobaš. Misno slavlje prenosila je Radio Marija.

Župnik Ivica Zlodi i prof. Branko Korbar poželjeli su dobrodošlicu kardinalu Josipu Bozani?u u našu župu. Sv. misu koncelebriralo je ?ak 8 sve?enika. S radoš?u smo se susreli i s našim bivšim župnikom, vl?. Vjekom Meštri?em.

U propovjedi je nadbiskup Bozani? istaknuo kako Isus je odabrao da se utjelovi baš u obitelji – tako jednostavno i istodobno tako duboko. Ro?enje djeteta uvijek donosi nešto novo. U svakoj obitelji dijete ro?enjem postaje središte te obitelji, a postoje?i odnosi se mijenjaju, ?ak se i poredak predmeta u ku?anstvu mijenja.

Nadbiskup nas je obodrio rije?ima: „Ne treba se bojati izazova i kriza. Oni su prilika da se pojavi nešto novo. Zlo ne?e kraljevati zauvijek.“

Tako?er je naglasio da treba prepoznati i zadržati prioritete u svakodnevnom životu: vjera – obitelj – domovina.

Rekao je da je župa kao proširena obitelj, tamo gdje dolazimo kad smo radosni i kad nam je teško. Zajedništvo je važno, ali nije jedno što nam daje snagu.

Razmišljam kako u brojnoj obitelji svatko ima neke svoje želje, planove, radosti, problem, rane. Roditelji to sve vide, osjete, nastoje kompenzirati i usmjeriti prema dobrom cilju. Zna to biti jako zamorno jer tome nema kraja. Evo, i ja ponekad samo poželim malo mira i tišine i da nitko ništa ne o?ekuje od mene. Me?utim, obiteljski život ne dozvoljava da se jednostavno isklju?imo.

I župa, zvala se ona župa Sv. Obitelji ili nekako druga?ije, kao jedna obitelj sastoji se od puno ?lanova, a župnik i ostale Bogu posve?ene osobe, baš kao roditelji, pomažu da obitelj opstane, razvije se i da donese dobre plodove. ?itala sam knjigu o župniku, sv. Ivanu Arškom. On je tako žarko želio samo na miru se moliti Bogu. ?ak je nekoliko puta “bježao” iz župe, ali svaki put je bio nekako zaustavljen i vra?en u svoju župu. Nije mu bilo dozvoljeno da se isklju?i.

Vra?am se na propovijed: „Promjene u društvu po?inju promjenama u obitelji. Me?utim, društvo ?esto ne ide na ruku obiteljima“. I u Boži?noj poruci nadbiskup je o toj temi napisao: „Zato Papa na prvo mjesto stavlja odgoj, i to po?evši od obitelji. Doslovno kaže: „Ujedinjena, plodna i nerazrješiva obitelj sa sobom nosi temeljne elemente za pružanje nade u budu?nost. Bez te ?vrsto?e, u kona?nici se gradi na pijesku, s teškim društvenim posljedicama.“

Vezano uz odgoj, mislim da smo u zabludi kad mislimo da je odgoj djece završen u njihovoj ranoj dobi. Kad djeca poodrastu, to se više ne zove odgoj, ali utjecaj i te kako postoji. Sje?am se kad sam i sama bila u dobi od dvadesetak godina. Tek tada sam s razumijevanjem mogla razmisliti o braku mojih roditelja. Dok sam u djetinjoj dobi nesvjesno upijala odnose u obitelji, kao odrasla osoba mogla sam razumjeti odnose. I sada, nakon 25 godišnjeg bra?nog iskustva, ponekad „bacim oko“ na brak mojih roditelja. Oni su ipak uvijek jednu generaciju ispred i imaju iskustva koja ja još nemam. Zato mislim da je pogrešno re?i: tvoja djeca su sada odrasla i nemaš više brige s njima! Da, ne moram ih no?u hraniti i uspavljivati niti presvla?iti i nosati po cijele dane. Ipak, ja vidim da im je osim ru?ka i ostalih materijalnih stvari i sada potrebno da znaju da smo obitelj. Bez obzira što su oni sada u dobi kad teže da se odvoje i stvore svoje vlastite obitelji, mislim da im je to saznanje da stara obitelj funkcionira, potrebno kao nekakva sigurnosna mreža da zapo?nu samostalni let.

A u tom ostvarenju samostalnosti, ?ini mi se da su mlade žene u izuzetno zahtjevnoj situaciji. Od njih se o?ekuje, a i same to o?ekuju, da studiraju, zaposle se, budu uspješne na radnom mjestu, a da istodobno ostvare obitelj. Problem je što jednostavno ne postoji dovoljno sati u danu kad bi se to sve moglo ostvariti. Kada sam i sama bila u toj situaciji, moja mi je mama neizrecivo puno pomagala uska?u?i bez rije?i u svim kriznim situacijama. I moj muž je vrlo predan obitelji. I ja sam se jako trudila da dobro radim na i poslu i doma. Ipak, ne mogu re?i da sam posve zadovoljna rezultatom. Nažalost, predrasude okoline tako?er su odigrale veliku ulogu. I Papa je nedavno progovorio o majkama: »Možda bi majke«, rekao je Papa, »koje su spremne podnijeti toliko žrtve za svoju djecu, ?esto i za tu?u, trebalo više slušati. Trebalo bi bolje razumjeti njihovu svakodnevnu borbu da bi bile u?inkovite na poslu te istodobno sa?uvale pozornost i toplinu za svoju obitelj” U istom govoru Papa je citirao nadbiskupa Oscara Romera: Dati život, imati duh mu?eništva, zna?i davati se u svojim obvezama, u tišini, u molitvi, u poštenom ispunjavanju dužnosti u tišini svakodnevnoga života. Dati život malo-pomalo – kao što ga daje majka koja bez straha, u jednostavnosti maj?inskoga mu?eništva, za?inje u svojemu krilu dijete, donosi ga na svijet, doji ga, podiže i sa srcem prati. To su majke! To je mu?eništvo!«

Na kraju sv. mise župni zbor sa solisticom prof. Jelicom Boji?, vrlo je nadahnuto otpjevao pjesmu Moj Krk. Slušaju?i, misli su me odnijele u Hrvatsko primorje. Pred o?ima mi je slika mog noni?a koji bolestan i šutljiv sjedi na terasi i gleda prema U?ki. Jedine rije?i koje mi je ikada uputio bile su: „Ti?ice!“ (Pti?ice!). Tada sam još bila dijete i tata mi je objasnio njegovu šutnju. Noni? je nakon ženidbe otišao u Kanadu kao i toliki njegovi sumještani u potrazi za poslom. Zbog rata, prvi put se uspio vratiti svojoj obitelji kad je moj tata imao ve? 13 godina. Tata mi je rekao: „On je sada sretan. Satima gleda u ova brda jer je sretan što je doma. Sretan što nije stranac u kanadskom rudniku soli.“

Opet dozivam rije?i ohrabrenja koje smo ?uli u propovjedi: „Ne treba se bojati izazova i kriza. Oni su prilika da se pojavi nešto novo.“ Kao što zna re?i naša ?asna sestra, dr. sc. Amabilis Juri?, kada vodi naše biblijske susrete: po molitvi ?emo rijetko promijeniti okolnosti koje nas tište, ali se po molitvi mi mijenjamo, mi po?injemo druga?ije gledati na našu stvarnost.

Izlazim iz crkve sa željom da naše obitelji ne pokleknu pred krizama i izazovima, da pomo?u molitve po?nu druga?ije gledati na ono što nas okružuje i da po?nu pronalaziti putove prema dobru, ovdje, tu gdje smo posijani.

Na kraju sve?anog misnog slavlja župnik vl?. vica Zlodi iskrenim i srda?nim rije?ima u ime svih prisutnih, u ime svih župljana i u svoje osobno ime zahvalio je zagreba?kom kardinalu Josipu Bozani?u što je pastirskom ljubavlju, vjerom i nadom došao k nama, predslavio sve?ano misno slavlje. Zahvalio je za sve poticaje rasta u vjeri i rije?i ohrabrenja upu?ene svima nam, upu?ene obiteljima i župnoj zajednici. U znak zahvalnosti darovana mu je Monografija naše župe Svete Obitelji, Prošlost i sadašnjost na kanalu. Potom je kardinal blagoslovio novoizgra?eni južni ulaz u crkvu, sakristiju i novoure?enu glazbaonu.

 

Jasna Gamulin

 

Ve?ernju sv. misu predslavio je fra Božo Luji?, sve?enik Bosne Srebrene, doktor teologije, bibli?ar, znanstvenik, sveu?ilišni profesor, pro?elnik Katedre Sv. pisma SZ-a na zagreba?kom KBF-u.

Vjernicima se obratio iskrenim i dubokim rije?ima, te sve pozvao na obra?anje Bogu, na obra?anje Svetoj Obitelji, Josipu, Mariji i Isusu, koja je naš uzor i ?iju svetkovinu slavimo. Nije posve slu?ajno što je svetkovina Presvete Obitelji stavljena neposredno poslije Boži?a. Što je ova svetkovina nedavno, 1921. godine uvrštena  u liturgijski kalendar  i po?ela se slaviti u Crkvi. Za to postoje ozbiljni razlozi. Važne su spoznaje za naš ljudski svakodnevni život. Iz ljudske i Božje perspektive da se Bog nije utjelovio niti u jednoj ideologiji... nego da se utjelovio u ?ovjeku koji je došao na ovaj svijet kao što dolaze i svi drugi ljudi ro?enjem, istaknuo je fra Božo u svojoj propovijedi. Bog je ušao u ljudske odnose, rodio se u ljudskoj obitelji. Poticaj je to nama za razmišljanje o svojim obiteljskim odnosima i relacijama s bližnjima.

Dolazak na ovaj svijet ide preko obitelji. Iz toga slijedi poruka koju je nama odaslao. ?ovjek u obitelji dobiva život i svoj identitet. Vrijednost obitelji gledaju?i iz Božje perspektive je veoma važna.  Zašto je drugi motiv bio važan 1921. godine?  Postojali su razlozi jer je nastupilo jedno novo vrijeme, Moderna. Ono je imalo svoje vlastite principe. I dok je srednji vijek bilo vrijeme kad su se ljudi trudili graditi veliki svijet, novu kulturu... dotle je novo vrijeme bilo vrijeme rzgra?ivanja i rušenja. Dovelo je u pitanje Boga. Bog je postao onaj koji prije?i razvitak ?ovjekov. Bog je trebao biti odstranjen kao ?ovjekov tiranin. Ostao je na pozornici ?ovjek. Vjeran u ideje, vjera u rasu. Ideologije, završile su u krvi. I došlo je do razaranja. Razgradnja je krenula dalje. Našla se na udaru obitelj. Ruše se temelji obitelji i gubi se tradicionalno, pozitivno što je bilo u obitelji. Gubi se duša obitelji. Što je ?ovjek bez duše? Što je duša bez obitelji? Imamo brojne rastavljene, razorene, brakove na ovim razvalinama, i imamo pojedince koje kroz život idu sami iz raznih razloga. Sile rade na rasapu, na raslojavanju... Svaki bi trebao biti realni optimist. Konstatirati, da ?e se morati su?eliti sa posljedicama. Pojavit ?e se sve ve?a osamljenost. Što ?e biti kasnije kada se do?e u starost? Na koga ?e se mo?i oslonuti? Društvo je postalo društvo interesa, profita. Djeca i stari ljudi? Rije? je o ozbiljnom problemu, problemu obitelji.   Do god ne promijenimo paradigmu, na?in razmišljanja, teško ?emo iza?i iz krize. Dok Bog ponovno ne zauzme mjesto u našem društvu i srcima, teško ?e se mo?i naprijed.  Treba promijeniti sliku o ?ovjeku.  Tko izgubi sebe u samome sebi, može prona?i sebe u drugome. Potrebno je sebe izgubiti da bi sebe našli u drugome. Kada ?ovjek bude spreman sebe darivati za drugu osobu, bit ?e perspektive za obitelj. Nema obitelji bez problema. Sve što je vezano uz ?ovjeka, i uz odnose, povezano je s problemima. ?ovjek ima svoju posebnost, odnos i slobodu. Sveta Obitelj je tako?er imala problema. Morali su bježati u Egipat, pa se ponovno vratiti u Nazaret. I Marija je morala nau?iti lekciju poslušnosti Božjoj Rije?i. Potrebno je da u životu budemo ne samo smjernice nego i motivi djelovanja te, ukazao je propovijednik Luji?. Prisutne je pozvao na molitvu, ljubav i zahvalnost Bogu za život, za obitelj, za roditelje, za bra?u i sestre. Važno je, u pou?ljivosti Duha Svetoga preispitati svoj odnos prema Bogu i bližnjima i kakve to odnose trebamo graditi. U tome nam je model Nazaretska Sveta Obitelj.

Na kraju svete mise, župnik Ivica Zlodi zahvalio je fra Boži za svu spremnost dolaska k nama što je predslavio misno slavlje na ovaj sveti blagdan, za nadahnutu i snažnu propovijed,  za poticajne rije?i  za djelovanje.

s.Mara Matanovi?

 

Božja rije?

SVETA MARIJA BOGORODICA

Lk 2, 16­21

U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i prona?u Mariju, Josipa i novoro?en?e gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše re?eno o tom djetetu. A svi koji su to ?uli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te doga?aje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slave?i i hvale?i Boga za sve što su ?uli i vidjeli kako im je bilo re?eno. Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao an?eo prije njegova za?e?a.

Raspored misa

NEDJELJOM

7.30 sati

9.00 sati

10.30 sati

12.00 sati

19.00 sati

 

RADNIM DANOM

7.00 sati

19.00 sati