Mobiteli i škola

Svakodnevno se susrećemo s problemom upaljenih mobitela tijekom nastave i boravka u školi, pri čemu učenici ometaju nastavu, nisu usmjereni na rad, nego se igraju na mobitelu, dopisuju se, snimaju druge učenike i učitelje, kopiraju ispite znanja, prepisuju s interneta i slično.

 

 

Sve mlađa djeca dobivaju mobitele od roditelja. Ponekad viđamo djecu od dvije tri godine kako se igraju na mobitelima, a roditelji im to dozvoljavaju da bi mogli biti na miru. Nitko ne misli o tome da su mobiteli možda štetni za djecu i to više nego za odrasle ljude.

Znanost ne zna sve odgovore

Svaka nova tehnologija sa sobom donosi i rizike za zdravlje.

- Znanost još ne može dati konačne odgovore na pitanje kakve su posljedice kratkotrajnog (do šest minuta) i dugotrajnog izlaganja mobilnim telefonima, ali su rezultati nekih studija upozoravajući.

Profesor dr. Poljak upozorava na to u jednom svom članku.

Neki istraživači upozoravaju i na utjecaj mobilnog telefona na mentalne procese, primjerice na pozornost, kratkotrajnu memoriju, upravljanje informacijama ili vrijeme reakcije. Dio epidemioloških studija obavljenih u okviru Interphone projekta upozorava i na moguću povezanost između razvoja malignih oboljenja mozga i dugotrajne upotrebe mobilnih telefona - objašnjava prof. dr. Poljak, kojemu je nedavno objavljeno poglavlje u internacionalnoj enciklopediji za zdravlje okoliša, i to upravo na temu izloženosti ljudi elektromagnetskom zračenju.
Prof. dr. Poljak upozorava i kako je pitanje utjecaja mobilnih telefona na djecu posebno osjetljivo, s obzirom na to da se određeni istraživački timovi u Europi i SAD-u ne slažu apsorbira li glava djeteta dvaput veći iznos gustoće snage u odnosu na odraslog čovjeka.

Hoćemo li zabraniti mobitele u školama?

U Europi već neko vrijeme postoje tendencije za restrikcijom uporabe mobilnih telefona kod djece mlađe od dvanaest godina. U Velikoj Britaniji su, primjerice, određena regulatorna tijela savjetovala restrikciju uporabe za djecu ispod osam godina. Uz tendenciju da se konstruira mobilni telefon čija će antena stvarati manje iznose polja u glavi korisnika, mjere sigurnosti koje sigurno treba usvojiti jest skraćenje vremena razgovora, udaljavanje mobilnog telefona od glave i uporaba hands-free seta.

Što kažu istraživanja o zračenju mobitela

Rasprava o utjecaju mobitela na zdravlje ljudi vodi se već cijelo desetljeće. Iako jedinstvenog zaključka još uvijek nema, Odbor Vijeća Europe koji se bavio ovom problematikom želio je reagirati preventivno.

Znanstvena analiza objavljena potkraj 2010. godine je pokazala mehanizme i utjecaje zračenja na živo tkivo i DNK. U zaključku tog istraživanja stoji kako DNK reagira na zračenja iz okoliša te da je povećanje zračenja mobitela i drugih uređaja siguran razlog za povećanje kancerogene epidemiologije.

Istraživanje provedeno u 13 zemalja pokazalo je kako se rizik od dobivanja raka mozga povećava za 40% u slučaju da korisnici provedu telefonirajući više od 1640 sati.

Svjetska zdravstvena organizacija zračenje mobitela svrstala je u kancerogeno zračenje. Smatra se kako u svijetu postoji više od šest milijardi korisnika mobilnih telefona, što je više od 87% ljudske populacije.

Budući da su istraživanja pokazala da dugoročno korištenje mobitela može uzrokovati biološku štetu, proizvođači telefona sve više prepoznaju važnost toga da smanje zračenje mobitela koje proizvode.

Mobilne telefone i bežični internet trebalo bi izbaciti iz učionica i škola zbog štetnog učinka elektromagnetskog zračenja na zdravlje ljudi, i to posebice djece, tinejdžera i mladih u reproduktivnoj dobi. Stoji to u izvješću Vijeća Europe, međunarodne organizacije s 47 država članica, čiji je poseban odbor preporučio ograničavanje uporabe mobitela kod djece i mladih, zaključivši da je nužna hitna akcija kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje.Vijeće Europe stoga poziva i vlade država da pokrenu informativne kampanje u kojima bi se mlađa populacija upozorila na potencijalne rizike od izloženosti elektromagnetskom zračenju.

Francuska Vlada od ove je godine u potpunosti zabranila uporabu mobitela u osnovnim školama, uz objašnjenje kako se radi o “pitanju javnog zdravlja”. Njezinim stopama krenula je i jedna hrvatska osnovna škola, ona u Kostreni, gdje, uz podršku Vijeća roditelja, od ove školske godine u kućnom redu stoji da kršenje pravila i korištenje mobitela vodi prema izricanju pedagoških mjera, poput pisanih opomena, pa čak i ukora.

“Previše vremena na mobitelu, uz nedovoljno sna i druženja, može uzrokovati agresivnost, pretilost i neuspjeh u školi.”

Dakako, korištenje mobitela u školskom okruženju, osobito tijekom nastave, ometa, otežava praćenje, razumijevanje i usvajanje gradiva. Ako je u školama moguće koristiti mobitele za vrijeme školskih odmora, pojedina djeca koja nemaju “dovoljno dobar mobitel” mogu se osjećati izolirano ili neprihvaćeno od vršnjaka koji se tijekom odmora druže preko umreženih igrica ili dopisuju putem mobitela, dok istovremeno stoje ili sjede jedni pored drugih. Osnovne škole, ravnatelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su spriječiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u školi, pa time i nasilnih oblika ponašanja koji proizlaze iz neprimjerenog korištenja mobitela u školi i u blizini škole, te surađivati s policijom i Centrom za socijalnu skrb. U školi je važno da postoji edukacija o korištenju mobitela i interneta na siguran i odgovoran način, kao i o učinkovitim strategijama pretraživanja i brzog napuštanja neprikladnih internetskih stranica. U svemu tome važnu ulogu imaju i roditelji.

Što kažu ravnatelji i učitelji

Ravnatelji: To je najveće zlo koje je ušlo u školu.

Vedrana Radović, ravnateljica Osnovne škole “Lapad” u Dubrovniku: 
- Što se zdravlja tiče, mislim da je odgovornost na roditeljima, a što se, pak, drugih, praktičnih stvari tiče, odnosno uporabe, ili bolje rečeno zloporabe prijenosnih telefona tijekom nastave, mislim da je mobitel najveće zlo koje je ušlo u školu.
Davor Bučević, ravnatelj splitske Osnovne škole “Bol”:
- Prije godinu dana kućnim smo redom zabranili korištenje mobitela tijekom nastave, što učenici poštuju i mobitele u školi drže isključene. Slažem se s preporukom Vijeća Europe, a sljedeći korak trebala bi biti edukacija učenika o štetnosti korištenja mobilnih telefona. 
Marko Marin, ravnatelj zadarske OŠ Šimuna Kožičića Benje:  - Odavno smo uočili njihovu štetnost, kako s obzirom na upozorenja o zračenju, tako i zbog neizbježnog ometanja nastave. Mi ne dopuštamo da učenici koriste mobitele ne samo za vrijeme nastave nego u školi uopće.

Zabrana korištenja mobitela u OŠ Kostrena vratila je igru, jer, kako pojašnjava ravnateljica, do sada su učenici odmore provodili s mobitelima u ruci, a sada ih provode u druženju i igri. Slična iskustva ima i ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić. U toj najvećoj riječkoj osnovnoj školi koja broji 750 učenika za vrijeme velikog odmora izostaje nekada uobičajena dječja igra.

– Nekad smo za vrijeme odmora imali puno dvorište djece koja su trčala i skakala, a danas to izgleda tako da svi sjede i igraju igrice na mobitelima. Digitalna tehnologija je zarobila njihovo slobodno vrijeme.

Kako u svakodnevnom životu smanjiti zračenje mobitela

Premda zračenje ne možemo u cijelosti izbjeći, možemo smanjiti izloženost odgovornim ponašanjem prema sebi i drugima. Ove korake možete poduzeti kako biste smanjili i izbjegli zračenje mobitela:

 

  • Mobitel koristite samo za važnije pozive.
  • Smanjite mogućnost zračenja mobitela korištenjem slušalica sa žicom
  • Što češće možete, koristite zvučnik na mobitelu i što manje prislanjajte mobitel na uho
  • Mobitel naslonite na uho tek kada se osoba na drugoj liniji javi. Mobiteli prilikom povezivanja koriste najveću količinu energije za dobivanje i slanje signala.
  • Mobitel nemojte nositi u džepu.
  • Umjesto poziva šaljite tekstualne poruke.
  • Ne držite mobitel pored jastuka. Umjesto da vas mobitel budi, koristite budilicu.
  • Povežite se na Wi-Fi kada god je to moguće.
  • Kupujte mobitele koji manje zrače.

 

Ipak, na svakom roditelju je zadatak da zaštiti zdravlje svoga djeteta, a na školi da osvijesti učenike koliko štete donosi dugotrajno korištenje mobitela u školi.

Željka Butorac, logoped

 
Baner

Božja riječ

28. NEDJELJA KROZ GODINU

Mk 10, 17-30

U ono vrijeme: Dok je Isus izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: »Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?« Isus mu reče: »Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini! Zapovijedi znadeš: Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!« On mu odgovori: »Učitelju, sve sam to čuvao od svoje mladosti.« Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: »Jedno ti nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.« On se na tu riječ smrkne i ode žalostan jer imaše velik imetak. Isus zaokruži pogledom pa će svojim učenicima: »Kako li će teško imućnici u kraljevstvo Božje!« Učenici ostadoše zapanjeni tim njegovim riječima. Zato im Isus ponovi: »Djeco, kako je teško u kraljevstvo Božje! Lakše je devi kroz ušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje.« Oni se još većma snebivahu te će jedan drugome: »Pa tko se onda može spasiti?« Isus upre u njih pogled i reče: »Ljudima je nemoguće, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve moguće!« Petar mu poče govoriti: »Evo, mi sve ostavismo i pođosmo za tobom.« Reče Isus: »Zaista, kažem vam, nema ga tko ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanđelja, a da ne bi sada, u ovom vremenu, s progonstvima primio stostruko kuća, i braće, i sestara, i majki, i djece, i polja – i u budućem vijeku život vječni.«

Raspored misa

NEDJELJA

7.30 sati

9.00 sati

10.30 sati - župna

12.00 sati

19.00 sati

 

RADNI DAN

7.00 sati

19.00 sati